Ima li Slavonski Brod budućnost ako se gradska i županijska politika ne promjene?

Na medijskoj konferenciji u travnju 2017. godine upozorila sam brodsku javnost da je, prema izvornim proračunskim prihodima po stanovniku u 2015. godini, Slavonski Brod najsiromašniji, a prema indeksu razvijenosti iz 2013. godine drugi najnerazvijeniji od 25 velikih gradova u Hrvatskoj.

>> Znate li da je Slavonski Brod grad slučaj?

Prema novim podacima Instituta za javne financije, po ostvarenim izvornim proračunskim prihodima po stanovniku, Slavonski Brod je i u 2016. godini zauzeo posljednje mjesto među 25 velikih gradova u Hrvatskoj. U skladu sa zakonskim obvezama Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, početkom ove godine, objavilo je nove indekse razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave za 2018. godinu pri čemu se koristila nova metoda izračuna koja je potvrdila da je Slavonski Brod, iza Vukovara, drugi najnerazvijeniji veliki grad u Hrvatskoj. Prije rata Općina Slavonski Brod bila je treća najrazvijenija u Hrvatskoj, a po indeksu razvijenosti grad Slavonski Brod se u 2018. godini nalazi na poražavajućem 179. mjestu od 556 gradova i općina u Hrvatskoj. Ovi pokazatelji dokazuju da se Slavonskim Brodom katastrofalno loše upravljalo i da se vodila nerazvojna populistička politika.

Recesijska kriza u Hrvatskoj trajala je od 2008. godine pa do kraja 2014. godine. U tom periodu u Hrvatskoj je ugašeno 13% ukupnog broja radnih mjesta. U istom tom periodu u Slavonskom Brodu je ugašeno 19% ukupnog broja radnih mjesta. U samo šest godina Slavonski Brod je izgubio čak 5905 radnih mjesta. Propadanje Slavonskog Brod nastavilo se i nakon završetka recesije u Hrvatskoj. U periodu od kraja 2014. godine pa do kraja 2017. godine u Slavonskom Brodu je ugašeno još 231 radno mjesto. U odnosu na kraj 2008. godine ukupni broj povećao se na čak 6136 ugašenih radnih mjesta. U posljednja tri mjeseca 2017. godine u Slavonskom Brodu ugašena su 822 radna mjesta dok se u Varaždinu u istom tom periodu broj zaposlenih povećao za 214 osoba. Varaždin je po broju stanovnika za petinu manji grad od Slavonskog Broda, a ima čak 7516 radnih mjesta više nego Slavonski Brod. Možete li si zamisliti kako bi život u Slavonskom Brodu izgledao da se otvori 7516 novih radnih mjesta?

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od početka 2011. pa do kraja 2016. godine iz Slavonskog Broda odselilo se 6884 građana. To je jednako broju glasova koje je gradonačelnikova politička stranka dobila na lokalnim izborima za Gradsko vijeće u svibnju 2017. godine. Stvarno stanje još je gore jer u ovu brojku ulaze samo građani koji su odjavili svoje prebivalište. U Slavonskom Brodu umjesto da birači kažnjavaju loše političare imamo situaciju da loši političari kažnjavaju birače. Iz recesijske katastrofe nisu izvučene nikakve pouke. Unatoč svim ovim alarmantnim podacima Grad Slavonski Brod nastavlja s nerazvojnom populističkom politikom koja nas je i dovela u današnju tešku situaciju. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnikova vladajuća većina, bez ikakvog objašnjenja, odbacila je amandmane na gradski proračun kojima smo kolegica Karmen Dizdar Grgurević i ja tražile tri milijuna kuna za poticanje razvoja brodskog gospodarstva te 350.000 kuna za provedbu akcijskog plana za traženje i privlačenje investitora u Slavonski Brod. Kao gradska vijećnica dužna sam upozoriti građane da gradska vlast apsolutno ništa ne poduzima da pokrene razvoj gospodarstva. Jedino svijetlo nade koje se nazire na kraju tunela je projekt Luke Brod u kojoj se planira izgradnja plinske termoelektrane, tvornica bioetanola te tvornica stočne hrane.

Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija uopće ne surađuju na zajedničkim projektima i programima. Među brodskim političarima ne postoji konsenzus ni oko temeljnih pitanja razvoja grada i županije. Mi nemamo čak ni međusobno usklađene strategije razvoja grada i županije. S obzirom na sve navedeno moramo se zapitati ima li Slavonski Brod budućnost ako se dosadašnja gradska i županijska politika ne promjene? Hrvatska je pred velikim promjenama. Kolegica Karmen Dizdar Grgurević i ja pripremamo inicijativu za brodski društveni dogovor jer nesloga brodskih političara vodi grad i županiju u propast.

Svoj osvrt na cijelu situaciju u Slavonskom Brodu dao je i poduzetnik Ivan Abramović:

Krajnje je vrijeme da se građani Slavonskog Broda aktivnije uključe u zbivanja u gradu jer je politika ta koja kroji sudbinu ljudi, ne samo u našem gradu, nego tako je i svuda u svijetu. Nažalost, ova politika koju vodi gradonačelnik je jako loša, a to između ostalog vidimo po masovnom iseljavanju mladih i sposobnih ljudi.

Naime, gradonačelnik ne provodi projekte koje je obećao u kampanji, jedno obećava, a drugo radi, a još je veća šteta što građani ne prate te aktivnosti, tj. neaktivnosti i onda su građani ti koji nažalost ispaštaju i snose posljedice.

Nakon ovih poražavajućih podataka koje je iznijela Slavica pitanje je samo da li grad Slavonski Brod može potonuti još više ili ipak postoji neko rješenje za dobrobit svih. Tu apeliram na one koji vode grad da ne gledaju samo osobne interese, nego prvenstveno interese građana jer su oni servis građana, a ne vlastitog džepa!

Brojčani podaci

1. Pad broja zaposlenih u RH 13%

-2008. godina: 1.516.761 zaposleni

-2014. godina: 1.319.418 zaposlenih

 

2. Kretanje broja radih mjesta u Slavonskom Brodu (prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)

31.12.2008. godina: 30.973.

31.12.2014. godine: 25.068

31.12.2015. godina: 25.106

31.12.2016. godina: 24.994

30.09.2017. godina: 25.659

31.12.2017. godina: 24.837 (zadnje dva datuma dokazuju da je u zadnja 3 mjeseca 2017. godine ugašeno 822 radna mjesta)

 

3. Kretanje broja zaposlenih u Varaždinu

30.09.2017. godine: 32.139

31.12.2017. godine: 32.353 ( u zadnja tri mjeseca 2017. godine u Varaždinu broj zaposlenih povećan za 214 osoba)

 

4. Pokazatelji na osnovu kojih je izračunat indeks razvijenosti:

Po donošenju izmjena i dopuna Zakona, a slijedom izrađenoga novoga modela izračuna indeksa razvijenosti, donesena je nova Uredba o indeksu razvijenosti (Narodne novine, br. 131/17, u daljnjem tekstu: Uredba). Uredba utvrđuje pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, njihov izračun i izvore podataka te način izračuna indeksa razvijenosti.

U skladu s Uredbom, za izračun indeksa razvijenosti koriste se slijedeći pokazatelji:

1.    prosječni dohodak po stanovniku
2.    prosječni izvorni prihodi po stanovniku
3.    prosječna stopa nezaposlenosti
4.    opće kretanje stanovništva
5.    stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje)
6.    indeks starenja.

 

5. Broj odseljenih građana 6.884, a broj glasova Dusparine političke stranke 6.921 glas.

 

Cijelu press konferenciju možete pogledati u sljedećem videu u formatu 360 stupnjeva: